Generatori bio otpada

Seoska domaćinstva

Seoska gazdinstva

Mali ruralni preduzetnici

Generatori BIO-OTPADA

Biootpad od voća i povrća potiče iz njiva, bašta, iz prerađivačkog sektora i domaćinstava, čineći najveću pojedinačnu komponentu komunalnog otpada. U evropskim zemljama postoje različite politike za ovaj važan deo otpada, a upravljanje njime varira u zavisnosti od lokalnih uslova i mogućnosti. Mnoge evropske zemlje su već uvele odvojeno sakupljanje bio-otpada, ali neke još uvek traže najbolje prakse i sredstva za implementaciju.
Revidirana Okvirna direktiva o otpadu iz 2018. uvela je nekoliko važnih promena relevantnih za bio-otpad:
• obaveza svih država članica EU da odvojeno prikupljaju biootpad ili da obezbede preradu ili ponovnu upotrebu na izvoru do kraja 2023. godine;
• obaveza postavljanja primarnih ciljeva u kojima je na prvom mestu priprema za ponovnu upotrebu, a zatim reciklaža komunalnog otpada, što se, u kombinaciji sa ciljevima smanjenja deponija komunalnog otpada iz Direktive o deponijama (EU, 1999, 2018a), ne može ispuniti bez pravilnog upravljanja bio-otpadom.
Pristupanjem Zelenoj agendi za Zapadni Balkan Srbija se obavezala da uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU u oblasti zaštite životne sredine. Srpske kompanije će morati da se prilagode ovim zahtevima i tržišnim politikama zemalja EU kako bi mogle da plasiraju svoje proizvode na to tržište. S druge strane, domaće zakonodavstvo u oblasti upravljanja otpadom se prilagođava standardima EU, a nespremne male farme i sektor malih prerađivača voća i povrća naći će se u situaciji da ne mogu da ispune standarde i održivost svog poslovanja. , posebno u oblastima dekarbonizacije (smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva), smanjenja zagađenja vazduha, vode i zemljišta, kao i zaštite biodiverziteta.
Na pitanje – ko su generatori bio-otpada moramo svesno odgovoriti da smo to, u većoj ili manjoj meri, svi mi.
Prepoznavanje sebe ili lokalne zajednice kao generatora otpada omogućava nam da postanemo neutralni kroz konkretne akcije smanjenja potrošnje resursa, usvajanjem inovativnih i jednostavnih rešenja koja se lako dele i multipliciraju u solidarnim zajednicama, doprinosimo klimatskoj neutralnosti uz očuvanje resursa prostora u kojem živimo i radimo, radi zaštite životne sredine i kvaliteta našeg života.